Katastwòf Natirèl
Kwonoloji
1751 - Tranbleman tè detwi Pòtoprens ak vil ki antoure li yo
1842 - Tranbleman tè detwi vil Okap
1946 - Tranblemanntè mayitid 8.1 deklanche yon tsounami ki touye 1790 moun
1954 - Siklòn Hazel touye plizyè santèn moun ann Ayiti
1963 - Siklòn Flora touye plis pase 6,000 an Ayiti ak Kiba
1994 - Siklòn Gordon te blame pou lanmò plizyè santèn moun
1998 - Siklòn Georges detwi 80% rekòt peyi Dayiti epi touye plis pase 400 moun.
2004 - Siklòn Jeanne lakòz inondasyon ki touye plis pase 3,000 moun.
2010 - tranblemanntè mayitid 7.0 fèt toupre Pòtoprens touye moun yo anviwon 300,000 moun
2021 - Tranblemanntè Mayitid 7.2 sou Penensil Tibiron an touye 2,248 moun
Anplis entèferans politik ak ekonomik etranje, Ayiti te afekte ak anpil katastwòf natirèl. De gwo sistèm fay sou zile a lakòz tranblemanntè ki pote devastasyon. Tranblemanntè mayitid 7.0 ki te frape toupre Pòtoprens, kapital Ayiti, te touye anviwon 300,000 moun an 2010. Menm jan ak lòt peyi nan rejyon an, Ayiti souvan afekte ak siklòn e tanpèt twopikal tou ki ka touye moun epi pote domaj. Zòn ki gen gwo debwazman ak ewozyon tè yo sitou gen tandans pou sibi gwo inondasyon pandan siklòn ak tanpèt twopikal sa yo. Ak chanjman klimatik, gen prèv ki montre tanpèt sa yo ap vin pi fò ak pi entans. An 2021, pandan Ayiti t ap retabli anba tanpèt twopikal Grace, yon lòt gwo tranblemanntè te fèt, fwa sa a nan pati sidwès peyi a.
Katastwòf natirèl nan Atizay
Li pa etone katastwòf natirèl sa yo parèt anpil nan travay atis ayisyen yo. Malgre anpil nan kouvèti medya yo konsantre sou enpak yo sou gwo vil yo, efè yo nan vil riral yo ak vilaj yo souvan pote plis devastasyon. Plizyè penti ki nan pati sa a nan ekspozisyon an konsantre sou Gonayiv, yon vil nan nò Ayiti. Antoure sou twa bò ak mòn epi ti mòn, e Lanmè Karayib la sou katriyèm bò an, zòn nan te fè eksperyans inondasyon ak glisman labou mòtèl apre lapli toransyèl nan ane 2004 ak 2008 yo.
![]() Joseph Augustine Koleksyon Haiti Friends lan |
![]() |
De tablo sa yo reprezante konsekans katastwofik tranblemanntè 12 janvye 2010 la nan Pòtoprens, Ayiti. Premye tablo a montre yon sèn sinis kapital la, ak viktim yo ki kouche nan lari epi yo bloke anba estrikti ki tonbe. Palè Nasyonal Ikonik la parèt kraze, pandan y ap ekip sekou entènasyonal yo ap travay san pran souf pou bay èd. Dezyèm imaj la montre destriksyon toupatou ki menm jan an, sa ki mete aksan sou arive rapid asistans imanitè entènasyonal apre katastwòf natirèl sa a ki pote devastasyon.
![]() Elphabe Dieudonne Koleksyon Haiti Friends lan |
Tablo sa a montre konsekans siklòn Jeanne te genyen sou Gonayiv. Atis la mete aksan sou devastasyon yo nan zòn kominal yo andeyò vil la. Sa a evidan nan reprezantasyon kay ki gen twati an tòl yo oswa fèy bannann. Sèn nan pase nan pwovens, li prezante mòn ak pye bwa nan fon an.
![]() Absolu Jean Daudet Koleksyon Haiti Friends lan |
Sèn sa a reprezante rezidan Gonayiv yo ki te oblije chèche refij sou do kay apre siklòn Jeanne te lakòz gwo inondasyon an 2004. Nan syèl la, ou ka wè elikoptè, ki reprezante arive èd entènasyonal la ak efò sekou pou ede popilasyon ki frape an.
![]() Dumerlus Jeune Koleksyon Haiti Friends lan |
Yo te konstwi kan tanporè apre tranblemanntè 2010 lan ki pote devastasyon an. Abri fòtin ki fèt ak prela ak tòl ki montre kondisyon ki peple yo. Moun yo angaje nan divès aktivite toulejou yo, ki montre lavi dwe kontinye nan mitan dezòd la. Fil elektrik yo detire yon fason dezagreyab atravè sèn nan, sa ki fè referans ak efò pou bay sèvis piblik yo. Tablo sa a kapte alafwa difikilte ak lespri andirans pèp la apre katastwòf la.